Marzaluk pra novy histaryčny muziej: Sustrakać naviedvalnikaŭ buduć samyja važnyja ŭ nacyjanalnaj historyi asoby
Deputat Ihar Marzaluk raskazaŭ pra toje, čaho čakajuć ad novaha budynka Nacyjanalnaha histaryčnaha muzieja.

«Hłabalnaja zadumka novaha muzieja — pakazać doŭhi šlach biełarusaŭ da niezaležnaści. Nie na słovach, a pradmietna: praz unikalnyja artefakty, losy i padziei. Biełaruskaja dziaržaŭnaść — heta nie vypadkovy źbieh abstavin, a toje, da čaho my doŭha i ŭparta imknulisia, heta abjektyŭnaja zakanamiernaść tych pracesaŭ, jakija pačalisia na našych ziemlach tysiačahodździe tamu», — padzialiŭsia Marzaluk u intervju dziaržaŭnaj «Narodnaj haziecie».
Marzaluk kaža, što novy muziej heta nie tolki novy budynak, ale i «pryncypova novaje bačańnie».
«Užo na padychodzie da muzieja naviedvalniki pavinny buduć atrymlivać pieršyja mocnyja ŭražańni, mienavita tamu takaja surjoznaja ŭvaha nadajecca jaho źniešniamu abličču, dzie budzie šmat simvałaŭ i znakaŭ.
Skažu tolki, što sustrakać naviedvalnikaŭ buduć samyja važnyja z punktu hledžańnia nacyjanalnaj historyi asoby — ad staražytnaści da našych dzion. Chto mienavita i ŭ jakim farmacie — sakret».
Ekspazicyja budzie farmavacca z fondaŭ ciapierašniaha Nacyjanalnaha histaryčnaha muzieja.
«Toje, što ciapier dastupna naviedvalniku ŭ załach [Nacyjanalnaha histaryčnaha muzieja], — tolki minimalnaja kolkaść ekspanataŭ. Ale ŭličvajučy hrandyjoznaść kancepcyi, nie vyklučana, što buduć pryciahvacca znakavyja pradmiety i ź inšych muziejaŭ. Mahčyma, nie aryhinały (u nas niama mety abiaskrović rehijony, zabraŭšy adtul usio samaje kaštoŭnaje i cikavaje), a pa-majstersku stvoranyja repliki, hałahramy i hetak dalej. Jość jašče i takaja forma, jak časovaje zachoŭvańnie tych ci inšych pradmietaŭ z nastupnym viartańniem», — adznačyŭ Marzaluk.
Novy budynak Nacyjanalnaha histaryčnaha muzieja raźmieścicca na miescy parka «Drymłend» — na ŭčastku pamiž praśpiektam Pieramožcaŭ — vulicaj Arłoŭskaj i rakoj Śvisłač. Pa prajekcie jon budzie paŭtarać kontur karty Biełarusi. Unutry — niekalki pavierchaŭ ź vialikimi prastorami i chołami, kala 20 tysiač kv. m. Pabudavać jaho płanujuć da 2027 hoda.
Kamientary